Evo kako se zaštititi od štetnih lebdećih čestica i loše kvalitete zraka u gradu

Ključni krivac su lebdeće čestice, poznate kao PM (Particulate Matter), mikroskopski neprijatelji koji ulaze u naša tijela sa svakim udahom. Razumijevanje što su te čestice i kako se od njih zaštititi prvi je korak prema očuvanju zdravlja.

Što su lebdeće čestice (PM)?

Lebdeće čestice, ili PM, složena su mješavina krutih čestica i kapljica tekućine koje se nalaze u zraku. Njihov sastav varira, a mogu sadržavati prašinu, prljavštinu, čađu, dim, metale i razne kemijske spojeve. Neke su dovoljno velike da ih vidimo, poput dima ili prašine, dok su druge toliko sitne da su vidljive samo pod elektronskim mikroskopom, pišu 24sata.

Za zdravlje su najvažnije sljedeće kategorije:

• PM10: Čestice promjera 10 mikrometara ili manje. Ove "grube" čestice mogu se udahnuti i taložiti u gornjim dišnim putevima. Nastaju erozijom tla, na gradilištima, ali i izgaranjem goriva.
• PM2.5: Fine čestice promjera 2,5 mikrometara ili manje. Zbog svoje veličine – oko 30 puta su manje od promjera ljudske vlasi – prodiru duboko u pluća, sve do plućnih alveola. Glavni izvori su promet, industrija, elektrane i grijanje na kruta goriva.
• PM1: Ultrafine čestice promjera manjeg od 1 mikrometra. One su najopasnije jer su dovoljno sitne da prođu kroz alveolarno-kapilarnu barijeru, uđu izravno u krvotok i tako dospiju do svih organa, uključujući srce i mozak.

Opasnost koja dolazi iz zraka

Štetni učinci PM čestica izravno ovise o njihovoj veličini. Dok se PM10 uglavnom zadržava u gornjem dijelu dišnog sustava, PM2.5 i PM1 predstavljaju sistemsku prijetnju za cijeli organizam.

Kratkotrajna izloženost visokim koncentracijama može uzrokovati trenutne simptome poput iritacije očiju, nosa i grla, kašlja, stezanja u prsima i otežanog disanja. Kod osoba s postojećim bolestima, poput astme ili kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB), može doći do naglog pogoršanja stanja.

Dugotrajna izloženost povezana je s razvojem ozbiljnih kroničnih bolesti. Znanstvene studije nedvojbeno su povezale PM2.5 čestice s povećanim rizikom od srčanog i moždanog udara, raka pluća te smanjenim rastom plućne funkcije kod djece. Posebno su ugrožene osjetljive skupine: djeca, starije osobe, trudnice te osobe s kroničnim srčanim i plućnim bolestima.

Kakvoća zraka u hrvatskim gradovima

Kvaliteta zraka ocjenjuje se prema indeksu kakvoće zraka, prema ovoj ljestvici:

• Izvrsno: 0 -19
• Prosječno: 20 - 49
• Loše: 50 - 99
• Nezdravo: 100 - 149
• Vrlo nezdravo: 150 - 249
• Opasno: 250+

Ukoliko je zrak izvrsne kakvoće, to znači da je on siguran za većinu građana. Prosječna kakvoća zraka je isto prihvatljiva, ali bi osjetljiviji mogli imati posljedice. Kada je kakvoća loša, to znači da je u zraku visoka razina onečišćenja i savjetuje se da osjetljive osobe izbjegavaju pretjerani boravak na otvorenom ako osjetite simptome iritacije grla ili otežano disanje.

Ako je zrak nezdrav, savjetuje se ograničeno vrijeme boravka na otvorenom, posebno osjetljivim osobama, a i zdrave osobe bi mogle početi osjećati simptome. Vrlo nezdrava kvaliteta preporučuje boravak u zatvorenom u što većoj mjeri. Osjetljive osobe odmah će osjetiti simptome, a i zdrave će imati problema. Kada je razina čistoće zraka opasna, to znači da već nekoliko minuta boravka na tom zraku mogu imati ozbiljne zdravstvene posljedice za sve.

Primjeri kakvoće zraka u nekim hrvatskim gradovima prema podacima AccuWeather tijekom posljednjih dana:

• Zagreb: 104, Nezdravo
• Split: 55, Loše
• Rijeka: 33, Prosječno
• Osijek: 128, Nezdravo
• Dubrovnik: 70, Loše
• Pazin: 32, Prosječno
• Gospić: 35, Prosječno

Kako se učinkovito zaštititi?

Iako ne možemo u potpunosti izbjeći zagađenje, možemo poduzeti konkretne korake kako bismo smanjili svoju izloženost, posebno u danima kada je kvaliteta zraka loša.

Prvi korak u zaštiti je informiranost. Redovito pratite Indeks kvalitete zraka (AQI) putem lokalnih i globalnih servisa poput stranice IQAir. Kada su razine zagađenja visoke (u "narančastoj", "crvenoj" ili "ljubičastoj" zoni), slijedite ove preporuke:

• Smanjite boravak na otvorenom: Izbjegavajte duže i naporne fizičke aktivnosti vani, poput trčanja ili vježbanja.
• Ostanite u zatvorenom: Najbolja zaštita je boravak u zatvorenom prostoru s filtriranim zrakom.

Odaberite pravu zaštitnu masku

Ako morate boraviti na otvorenom tijekom epizoda visokog zagađenja, ključno je nositi odgovarajuću masku. Šalovi, bandane, pamučne i obične kirurške maske ne pružaju gotovo nikakvu zaštitu od finih čestica PM2.5. Učinkovite su samo certificirane respiratorne maske koje dobro prianjaju uz lice. Potražite oznake N95, KN95 ili FFP2, koje jamče da maska filtrira najmanje 95 % čestica veličine do 0,3 mikrometra. Ključan je i pravilan dosjed maske – zrak ne smije ulaziti sa strane.

Stvorite sigurnu oazu u svom domu

Zagađeni zrak lako prodire i u zatvorene prostore. Kako biste osigurali čisti zrak u svom domu:

• Držite prozore zatvorenima: Tijekom dana s visokim zagađenjem nemojte prozračivati prostorije.
• Koristite pročišćivače zraka: Uređaji s HEPA filterima vrlo su učinkoviti u uklanjanju PM čestica iz zraka. Izbjegavajte uređaje koji generiraju ozon.
• Smanjite unutarnje izvore zagađenja: Nemojte pušiti u zatvorenom, paliti svijeće ili mirisne štapiće. Prilikom čišćenja, koristite usisavače s HEPA filterom ili mokro brisanje kako ne biste podizali prašinu. U modernim, energetski učinkovitim domovima koji su gotovo hermetički zatvoreni, rješenje mogu biti i decentralizirani ventilacijski sustavi s rekuperacijom i filtracijom zraka.

Zagađenje zraka je globalni problem koji zahtijeva sustavna rješenja, no osobna odgovornost i primjena zaštitnih mjera mogu značajno smanjiti rizik za vaše zdravlje. Informiranost, prilagodba ponašanja i stvaranje sigurnog okruženja u vlastitom domu najmoćniji su alati koje imamo u borbi protiv ovog nevidljivog neprijatelja.